Banner

.

Krivoputska prezimena
U knjizi "Hrvatska prezimena" akademika dr.sc. Petra Šimunovića mogu se pronaći objašnjenja, odnosno znanstveno osnovani materijali za utvrđivanje podrijetla i krivoputskih prezimena, pa predlažemo svima, koje zanima tematika da pročitaju.

Izašla jei knjiga profesora Envera Ljubivića upravo na ovu temu, a na ovom linku možete pročitati njegov članak o krivoputskim prezimenima, imenima i nadimcima:
http://www.likaworld.net/photoalbum/albums/userpics/krivi_put- prezimena_imena_nadimci.doc

Citiramo neke ulomke iz navedenog članka, a sve ostale informacije pročitajte u knjizi:
"...Prezimena su vrlo značajan i koristan pokazatelj koji upućuje na vrijeme i mjesto nastanka pojedine obitelji, odnosno roda. Prezimena krivoputskog kraja nisu tako stara, ali nekima korijeni sežu u predtursko i predmigracijsko razdoblje, kao. npr. prezime Butković, Krmpotić i Špalj.

Većina bunjevačkih pa time i krivoputskih prezimena ustalit će se tek nakon oslobođenja naših krajeva od Osmanlija krajem 17. st., kada je konačno i došlo do trajnog naseljavanja Bunjevaca na ove prostore.

Austrijska carica Marija Terezija naređuje svim državnim službama da moraju popisati sve osobe, s osobnim imenom i prezimenom koje mora biti nasljedno i nepromijenjeno. (...)

Od svih krivoputskih obitelji jedino Krmpotići dolaze u Sveti Jakov, danas Krmpote, u prvoj seobi 1605., a sva ostale obitelji doseljavaju se u drugoj seobi 1627. godine, a neke, kasnije, kao npr. Burići, Butkovići, Anići, Špalji Rončevići i Šolići. (...)

Krivoputske obitelji, koje i danas obitavaju na ovome području su: Blaževići, Filipovići, Krmpotići, Prpići, Pavelići i Šojati, a nešto kasnije se doseljavaju Anići, Burići, Butkovići, Rončevići. Šolići i Špalji. (...)

Na temelju osobnog istraživanja utvrdio sam da u Krivom Putu danas živi jedna obitelj po prezimenu Mihelac, koja se doselila iz Slovenije, pa čak ima i obiteljski nadimak Melac te jedna obitelj Tonkovića, koja se doselila iz okolice Otočca u Lici i priženila u obitelj Prpić Mukin te obitelj Hotlovac, iz Kotor Varoši iz (BiH), koja se priženila u obitelj Prpić s nadimkom Šekin. U zaselku Šojatski Dolac živi obitelj Taboga, talijanskog podrijetla koja nosi nadimak Balun jer se Taboga priženio u obitelj Šojat Balun. (...)"

Navodimo današnja krivoputska prezimena i neka tumačenja koja su nam dostupna, a pripadnicima tih rodova predlažemo pomnija istraživanja:

Anići
- izvedenica ženskog imena Ana, dakle potomci neke davne Ane; prezime je često u Hrvata, a prisutno je u zapadnoj Hercegovini, jugozapadnoj Bosni i drugim krajevima Lijepe naše i Bosne i Hercegovine, posebno u mjestu Jare i Biograce kod Širokog Brijega u Hercegovini

Burići:
- izvedenica imenice "bura"; navodno podrijetlom iz Hercegovine (Brotnjo/Broćno kod Mostara), prisutno je još u omiškoj, splitskoj i šibenskoj Zagori; pročitajte zanimljiv članak na tu temu:
http://www.ogorje.net/prezime/buric/26.html

Butkovići:
- staro hrvatsko prezime, označava potomke nekog Butka (izvedenica od muškog imena Bude, Budimir, Budislav...); pročitajte zanimljiv članak, po kojem se prezime krajem 14. stoljeća spominje u mjestu Dobranje u Hercegovini:
http://hrcak.srce.hr/file/35061

Blaževići:
- izvedenica muškog imena Blaž, potomci nekog davnog Blaža; prisutno je u mnogim krajevima Lijepe naše i Bosne i Hercegovine, a posebno u Dalmatinskoj Zagori; navodimo zanimljiv članak o Blaževičima:
http://www.ogorje.net/prezime/blazevic/18.html

Filipovići:
- izvedenica muškog imena Filip (bunjevački "Pilip"; danas posebno rasprostranjeno prezime u Sinjskog krajini; prezime je prisutno u zapadnoj Hercegovini, jugozapadnoj Bosni i drugim krajevima Lijepe naše i Bosne i Hercegovine; pročitajte članak na temu:
http://www.ogorje.net/prezime/filipovic/48.html

Krmpotići:
- jedini pripadnici prve seobe Bunjevaca na krivoputsko područje; staro bunjevačko pleme, koje se po Rikardu Paveliću najprije spominje u 15. stoljeću u okolici današnjeg Širokog Brijega u zapadnoj Hercegovini, točnije u mjestu Buhovu, koje domaći zovu "Bovo". Postoji teorija da je izvedenica od latinske riječi "campus", pa bi Krmpoti bili oni koji žive u polju, međutim moguća su i druga značenja, t.j. značenje nije potpuno razjašnjeno; preporučamo zanimljiv članak o rodovima Buhova:
http://buhovoprezimena.blog.hr/

Pavelići:
- izvedenica muškog imena Pave (Pavela) ili ženskog imena Pava (Pave); u Poljicima podno Mosora (po R. Paveliću) postoje tri obitelji, nadalje ima ih u selu Čaporice kod Sinja gdje žive kao Pavelići i pod prezimenom Pavel; prezime je rasprostranjeno po Lici, Slavoniji i drugim krajevima Lijepe naše;

Prpići:
- izvedenica imena ili nadimka "Prpa"; u Dalmaciij (Drniški kraj), Hercegovini i jugozapadnoj Bosni (Rama) još i danas postoji prezime "Prpa"

Rončevići:
- Po Petru Šimunoviću radi se o izvedenici zamjenice "hrom", odnosno "hromac", dakle osobi koja je slaba na noge. Njegovi potomci bili bi "Hromčevići". Kako ikavci-štokavci "gutaju" glas "h", nastaje "Romčević", a vremenskom mutacijom "Rončević".

Špalj:
- također staro hrvatsko prezime; po Šimunoviću izvedenica albanskog oblika svetačkog imena Pavao (alb.: Pal, Palj);

Šolići:
- Pročitajte zanimljiv članak s područja općine Muć u Dalmatinskoj Zagori na temu značenja prezimena Šolić; po tome je podrijetlo toga plemena u Livanjskom kraju:
http://www.ogorje.net/prezime/solic/154.html

Šojati:
- Trebalo bi pronaći značenje dijela imena "šoj" na starom vlaškom ili pak albanskom jeziku, jer sufiks "at" po Šimunoviću upućuje na taj korijen. Za značenje prezimena postoje još dvije poznate varijante: na mađarskom jeziku "šojat" znači svojstven ili poseban, a na turskom "sojat" jednostavno znači "prezime".

Tomljanovići:
- Najvjerojatnije se radi o izvedenici muškog imena Toma (Tomljan), a moguća je i srodnost s prezimenom Domljan. Mutacije glasova nisu rijetkost, pa se tako lički Tomljanovići s vremenom nazvaše Tomljenovićimia, a radi se definitvno o istom plemenu. Navodimo jedan članak na temu:
http://webograd.tportal.hr/ftomljenovic/omeni/podrijetlo

Vukelići:
- Izvedenica starog narodnog muškog imena Vuk (Vukela), za koje se danas neosnovano tvrdi da je samo srpsko; kada se djetetu davalo ime "Vuk" bilo je to "zaštitno ime" u nadi i vjeri da će "vučje ime" uplašiti bolest i druge nesreće u djetetovu životu; prezime je zapisano u 17. st. u Podgori kod Makarske, a porijeklom je najvjerojatnije iz Bosne, gdje i danas ima niz naselja i mjesta s istim imenom;
 
blank blank blank

krivi-put.com - Informacije o Krivom Putu i okolici

Copyright krivi-put.com - All rights reserved.
Webhosting: netdomena.hr | Webdesign: ivi-design.de