Banner

.

Rječnik

...odnosno RIČNIK

Oduvijek sam se trudila pamtiti specifične riječi i fraze krivoputskog bunjevačkog govora. Posebno živopisna mi je bila moja pokojna baba Milka (r.1911.), ali i mnogi drugi, mahom stariji Bunjevci.

Kod mlađih se taj govor nažalost sve više gubi, odnosno miješa s književnim i drugim narječjima. Sastavila sam stoga mali  rječnik riječi koje se sve više  zaboravljaju, a čitatelje molim za dopune. Ni ovdje nema nikakvih znanstvenih pretenzija. Ove riječi se dakako koriste i drugdje, dakle nisu ograničene samo na krivoputski kraj, ali se koriste i ovdje, pa tako pipadaju i nama. Neke su poznate i koriste se i danas, a neke su pale u zaborav.

Kod nekih riječi ima više načina izgovaranja. Tako će se na primjer nekada reći: "Vidije sam te.", a nekada: "Vdija san te.".  Stoga nekada navodimo više opcija.

Veliki broj stranih riječi su turcizmi i orijentalizmi. Ima i germanizama, tj. riječi iz njemačkog jezika, izvedenica iz talijanskog, odnosno latinskog, iz francuskog i dr.. Nešto se poprimilo i od sujeda čakavaca, premda se uglavnom očuvao izvorni ikavsko-štokavski govor, sličan govoru ličkih krajeva naselljenim Bunjevcima, Dalmatinske Zagore, jugozapadne Bosne i zapadne Hercegovine.

Posebnost Bunjevaca krivoputskog područja je i činjenica da se u narječju gotovo ne razlikuje slovo č i ć, te đ i dž.

Šaljite nam dopune mailom, kako bi nam "ričnik" bio bogatiji!

abitovati (habitovati):  odgajati, usmjeravati nekoga

abtag, aptag, abtak, aptak: spreman, spremno

alaj: uzvik: ali; npr. u pjemama

alja: haljina

alapača: žena spornog rejtinga

alva: poslastica od brašna, ulja, oraha, šećera i meda, turc.; To se prodaje ko alva.

amprel: zaprška, njem.: Einbrenne, amprel-župa

aran
: haran, osoba od "mota", u snazi

arambaša: osoba, koja se ponaša samopouzdano, kao vođa, odriješito...; turc.; nekada: vođa pustahija, hajduka, hajdučki poglavica, harambaša

armar: ormar

ambar: drveni (najčešće) ili zidani kameni ili betonski oveći spremnik za žito ili brašno

amo: ovamo; Dođi amo!

ašikovanje: druženje dečka i cure, danas bi se reklo: hodanje

baba: baka

badanj: posuda za kiseliti kupus

badava, badave: uzalud, bez naknade

bagra: negativna skupina; orij.

bajage: bajagi, tobože; orij. 

bajta: ostava, spremište 

bakanđe: duboke cipele

bakcuz: turc.: nesreća, peh

balatura, ganak: ulaz s ulice ili dvorišta u prvi kat kuće, ravna kvadratna površina koja spaja stepenice položene uz kuću jednom stranom i ulazna vrata drugom; trijem

balega: goveđi izmet 

balonja: balavac, nedorasla osoba 

balvan: greda

bančić: mala klupa, stolčić

bančiti: provoditi noći u pijanstvu

baška: danas bi se reklo: ekstra, izvan svih ostalih, po strani, orij.

baškot: pecivo

bazati: lutati, hodati bez konkretnog cilja i smila

begenisati: simpatizirati nekoga, turc.; Cura ga nije begenisala. 

benaviti: izvoditi ili pričati gluposti 

bendati: mariti, paziti; Ne benda ga una baš puno.

besida: govor, razgovor

beštija: zla osoba, tal. 

beštimati: psovati

bliznac, bliznica, bliznad: blizanac, blizanka, blizanci 

bradvilj: tesarska sjekirica

bratučet: bratić

brenovati: kovrčati kosu, njem.: brennen 

briktaš: novčanik, podrijetlo: njem. Brieftasche

blago: marva, stoka

burgija: svrdlo, bušilica, orij. 

burgijati: dodijavati učestalim govorom

burljati: krčiti po želucu; Burlja mi po drobu.

burlo, burilo: posuda za prijenos vode

caklo: staklo 

carza:
loš odjevni predmet, cunja

cimenta: cement

cotati: šepati 

cukar: šećer

curićka: djevojčica

curikati se: vraćati se unazad; njem.

curovati: živjeti kao slobodna djevojka do udaje

čamprage: stavljaju se na cipelu zimi, kako bi se spriječilo klizanje po ledu

čanža: čandža, dosadna osoba, koja nekoga za nešto gnjavi; turc. 

čekulada:
čokolada

čerma: ječerma, prsluk, turc.

česa: čega

čika: opušak

čikati: pušiti

čikobernica: pepeljara

čoban: pastir

čouk: čovjek

čudo: mnogo; Donila je čudo toga iz grada.

čušpajz: može biti blitva, raštika, špinat, ali i ujušak, kako gdje; njem.: Zuspeise (dodatak jelu)

ćaća, ćaće: otac 

ćeif: gušt, volja; orij.

ćer: kći 

ćivare: naprava za prijenos tereta (kamena, gnjoja, vreća...) koja se sastoji od dva uzdužna drveta i nekoliko poprečnih, izrađena najčešće od čvrstoga drveta poput javora ili hrasta

ćopav, ćopo: šepav, hrom 

ćošak: ugao

ćumez: neugledan stan, soba, potleušica; turc. 

ćurak: kaput, ogrtač

ćuza: zatvor; orij. 

daso: osoba koja se pravi više nego što jest 

dembel: ljenčina, turc.

demižon, demežon: veća opletena staklena boca s pletenom ručkom za nošenje i držanje tekućine(prvenstveno vina i/ili rakije)

deverati: nekako živjeti, spajati kraj s krajem 

divaniti: razgovarati, govoriti, turc.

divenica: krvavica, dobije se punjenjem smjese napravljene od kukurznog brašna (palente), svinjske krvi, svinjskog loja i začina u svinjska crijeva,drugi naziv je "kulen"

dižva: posuda za pomuženo mlijeko

dol, dolka, dolika, dolkaren: dolje 

dota: miraz, imovina koju djevojka pri udaji donosi u brak od roditelja kao svoj doprinos novoj obitelji

drezgiti: dugo stajati i npr. čekati 

drkljačiti, drljati: nositi ili vući nešto oteško za sobom ili na sebi 

drob: trbuh 

durati: izdržati; Duraj, pa š u raj.

dvizica: ovca ili koza od dvije godine

đabe: uzalud, besplatno

đon: potplata na obući

el: jeli?

esan: jesam; esi, est, esmo, este, esu

fjaka: stanje melankolije, uspavanosti, dosade, lošeg osjećaja pri kojem se ništa ne da raditi, usporenosti

fort, vort: skroz

frtalj, vrtalj: četvrtina; njem.: Viertel 

ganak, ganjak: hodnik ili predsoblje; njem.: Gang

ganjc: skroz, potpuno; njem.: ganz 

gargaše: češalj za češljanje, raščešljavanje, razvlačenje i čišćenje sirove vune (gargašanje), sastoje se od dvije kvadratne daske s ručkom, na kojima su učvršćene guste zavinute čelične igle

gevera: puška; njem.: Gewehr 

gnjate: noge

gor, gorka, gorika, gorkaren: gore 

graba: jama; podrijetlo: njem. Graben

grunt, grunat: zemlja, posjed; njem.: Grund

guja: zmija 

gujina: insekat 

gula: vrga, grba 

guvno: prostor najčešće okruglog oblika, služi za vršidbu ili mlaćenjeci sušenje žita; često ga u narodnoj mitologiji smatraju sastajalištem vila, vještica i sličnih mitoloških bića

iskopist: premršava, ispijena osoba

iskopistiti se: premršaviti

isti: jesti; Imal što za ist?

istija: iz tiha, lagano 

jaran: prijatelj; turc.:

jargan: pripadnik istog godišta; njem.: Jahrgang 

jetrva: muževa brata žena

jošte: još

kabast: velik

kalača: kanta za vodu

kalati: vaditi vodu, npr. iz šterne

kanđija: kandžija, bič

kaštrola: posuda koja visi na komoštrama iznad ognjišta, u kojoj se kuha

keljiti se: bezveze se smijati ili buljiti u nešto ili nekoga

kikarica, kikerica: mala šalica

kiklja: suknja

klatiti: bezveze šetati, lutati, hodati

koltrina: zavjesa

kombino, kumbino: ženska podsuknja

komaštre, komoštre: lanac koji stalno visi iznad ognjišta i služi za vješanje kaštrole prilikom kuhanja

komšija: turc.: susjed

komšiluk: turc.: susjedstvo

koperdeka: ukrasni zaštitni pokrivač za krevet

konak: noćenje izvan kuće, kod nekoga, turc.

košunel: jastuk

košunelica: jastučnica

kota: kotao

kračun: sprava za zatvaranje vrata

kredenca, kredenac: vitrina

krpatur, krapatur: poplun, pokrivač

kuina, kujna: kuhinja; pismica: "Ujna, ujna, zapali se kujna."

kulen:  v. divenica

kurdela: konopčić, vezica

landra: odrezak, komadić

lecnuti se: pomaknutu se 

libar: knjiga

lisa: vrata na ulazu u dvorište, tor ili sl.

lopar: drvena okruglasta lopata s dugim drškom kojom se stavlja, okreće i vadi kruh ili iz krušne peći ili s ognjišta

lotre: drvena rešetka koja ima više namjena: npr. stavi se oko kola da poveća obujam, ili iznad jasala kao pridržavač sijena, da blago može uzet koliko mu je potrebno a da ne razbacuje

lumbrela: kišobran; tal. 

maneštra: jelo "žlicom", uglavnom s tijestom

mesti: praviti od kiseline maslo, t.j. putar posebnim pokretima pri miješanju u stapu ukišeljeno mlijeko se ulije u stap i pri metenju se "tuče" mećajom, drvenom drškom

mišača: drvena žlica za mjesšanje

mrčiti: nečim zatamnjivati, šarati po nečemu, zacrniti

naćve: od jednog komada izdubljena drvena posuda prvenstveno za miješanje kruha, ali i za neke druge poslove ovisno o potrebi

natkasel: noćni ormarić, njem.: Nachtkasten

nekcija: injekcija 

noseća: trudna žena

oćale: naočale

ode, odeka: ovdje

odlen, odovlen: odavdje

oje: dio na postavu za oranje koji je vezao plug i dva lanca s jarma, sa svake strane životinje (redovito vola)

okle, oklen: odakle. otkuda

otle, otlen, otolen: odatle

ostika: ocat

ovizi: ovih 

ozda: odozdol

ozga: odozgor

padela: lonac

palavorda, palavurda: lopv, neozbiljna osoba, negativiziam

paniti: pasti; Panila je s kreveta.

pateka:  ljekarna

pensati: misliti, razmišljati; frz. 

petroulje: petrolej

petun: beton

peškir: ručnik

pijat, pijet: tanjur

pinjeta: v. kaštrola

pladanj: tanjur

plandovati: odmarati

planinka: žena koja ostale kod kuće i sprema jelo, dok ostali idu za poslovima

pleće: predio u selu; Bila je najlipša cura u pleću.

pole: pečene polovice krumpira

potle, potlen, potlje: poslije

prakljača: drvena naprava kojom se lupalo rublje (osobito veći komadi), koje se na ruke pralo

predika,  prodika: propovijed

prtiti: tovariti i vezati neki teret na leđa kako bi se ponio teret ili "brime": Ko te na me naprtije?

psovati: vikati na nekoga, koriti nekoga

puce: dugme

pulitika: politika

pulicija: policija

ral: mjera za posjed, zemlju

rastelariti, rastelaliti: ispričati mnogima, dati na znanje; turc.

rećina: naušnica

revati: glasanje magarca, glasno plakanje, revež, neskladno pjevanje

riktati: spremati, dovoditi u red; njem.: richten 

rondati: raditi nešto uz buku

sanatati: pričati gluposti, izmišljati

sandratii: nespretno hodati, lutati

samar: drveno sedlo koje stavlja na leđa tovarne životinje, najčešće magarca, podstavljeno vunenom pređom i privezano oko trbuha životinje

satrati se: umoriti se

sestrana: sestrična

siću: zbog nečega, radi nečega; Siću česa nisi doša? Siću toga što je bija špalamenat.

skorup: masna naslaga koja se skupi na vrhu (domaćega) mlijeka kad se skuha i ohladi, onda se to pokupi i mete se maslo u stapu

slamarica: ležaj napravljen od platna u kojeg se stavljala slama ili lepušina od kukuruza; platno je imalo rupe sa strane pa bi se ujutro kroz te rupe uvukle ruke i promiješale slamu tako da ležaj bude spreman za iduću noć

soknje, sokinje: čarapice, sokne; njem.: Socken

spirine: ostaci hrane, koji se tijekom dana skupljaju i daju životinjama

sputan: zgodan, spretan

srondati se: pasti

stap: uska drvena posuda u kojoj se mete putar

store: zavjese

sukno: tvrda debela tkanina od domaćeg konca od obrađene ovčije vune, koja se koristi za daljnju izradu odjevnh predmeta, suknene čarape: Ona drži i škare i sukno, t.j. ima svu vlast

surutka: prozirno-zelena tekućina koja ostane kad se sir napravi

svariti: skuhati

svastika: suprugina sestra

šantati: šepati, nespretno hodati, šantav

šaro: šareno

šćapiti: energično uhvatiti, dohvatiti

šenac:  

škaf: umivaonik

škale: stube, stepenice, ljestve

škart: otpad

škavacera: smetiljka

šklaviti: pričati gluposti

škripavac: tipičan domaći sir od svježeg, neobranog mlijeka, škripi dok se jede

škuro: tamno

šlajsati: vući nešto za sobom, izvlačiti, uglavnom drva iz šume

šoca: ljubavnica

šolja: šalica za kavu, čaj ...

špajz, špajza: ostava; njem.: Speisekammer

špalamenat: nevrijeme

šparet, šporet: štednjak

šterna: cisterna, spremište za vodu

štoklin: stolčić

štraca: stara krpa; iznošena otrcana odjeća

štramac: madrac

štrudjin: štrudla, kolač od lisnatog savijenog tijesta; njem.: Strudel

subitati se, osubitati se: usuditi se

takić: mali djelovi stabla, široki a kratki

takati: kotrljati

tapast: nizak, a širok, odnosno nabijen

teferićiti: razgovarati (duže), pa i tračati; turc.

timariti: uzdržavati (redovito) i čistiti konje, a ponekad se misli na njegovanje konja; brinuti se o konjima; u pren. smislu: brinuti se o osobi, npr. starijoj

tizi: tih

tragače: v. ćivare

tralje: drvena kolica za prijevoz tereta s jednim kolom naprijed po srijedi i s dvije ručke za guranje

trap: spremište ukopano u zemlju, u kojem se uglavnom drže krompiri

tronožac: stolčic s tri noge

tute, tuteka: tu, ovdje

un, una, uno, uni...: on, ona, ono, oni...

unde: ondje

unizi: onih 

učepiti: stati nekome na nogu, pričepiti

uvati se: ufati se, imati pouzdanja u nekoga ili nešto

uvrgnuti: umetnuti; uvrgla se na majku

vaćati, vatati: hvatati

vajk, vaik, vavik: uvijek

valje: odmah

vanjkuš: jastuk

variti: kuhati

vas: sav

vertun: pregršt, pregača

vidilica, vidalica: otvor na kuci ili krovu

vinta: ručna dizalica za podizanje tereta ili naprava za zaustavljanje kola; njem.: Winde

viška: vještica

vrčina: noćna posuda

vrgnuti: staviti

vriško: svježe; njem.: frisch 

vrta: vrt

zaćifutiti se: dobro se obući; ćifut: židov; orij. 

zava: zaova, muževa sestra

zijati: galamiti, glasno govoriti

zelje: kupus

zeru, zericu: malo

žaga: pila; njem.: Säge

žaklja: vreća; ako ostane nadjeva od divenice iskoristi se ulijevanjem u krpenu vrećicu, s kojom se nadalje postupa kao sa divenicom

žerati: žderati

žigarica, žigerica: džigerica, jetra; turc.

župa: juha

 

 
blank blank blank

krivi-put.com - Informacije o Krivom Putu i okolici

Copyright krivi-put.com - All rights reserved.
Webhosting: netdomena.hr | Webdesign: ivi-design.de